Vodič za katastar
Nekretnine

Amortizacija poslovnog prostora: Stope, metode i poreski tretman u Srbiji

2. новембар 2026.7 min čitanja

Amortizacija poslovnog prostora

Amortizacija poslovnog prostora jedno je od najvažnijih poreskih i računovodstvenih pitanja za preduzetnike i privredna društva u Srbiji. Pravilno evidentirana amortizacija direktno smanjuje poresku osnovicu — što znači manji porez na dobit ili porez na prihod od samostalne delatnosti.

U ovom vodiču objašnjavamo koje su zakonske stope amortizacije za poslovne prostorije, koje metode su dozvoljene, kako se tretiraju ulaganja u zakupljeni prostor i koja su najčešća pitanja preduzetnika i računovođa.

Šta je amortizacija poslovnog prostora

Amortizacija poslovnog prostora je sistematski raspored troška nabavke ili izgradnje poslovne zgrade ili prostorije na period njenog korisnog veka. Umesto da se ceo iznos kupovine evidentira kao rashod u godini nabavke, on se raspoređuje na više decenija — smanjujući svake godine poresku osnovicu za iznos godišnje amortizacije.

Pravna osnova za amortizaciju poslovnog prostora u Srbiji su: Zakon o porezu na dobit pravnih lica (za privredna društva), Zakon o porezu na dohodak građana (za preduzetnike) i Pravilnik o amortizaciji stalnih sredstava koji precizira stope i metode.

Zakonske stope amortizacije poslovnog prostora

Prema važećem Pravilniku o amortizaciji stalnih sredstava koji se primenjuje uz Zakon o porezu na dobit, stalna sredstva su razvrstana u pet amortizacionih grupa. Poslovni prostori (zgrade i građevinski objekti) svrstavaju se u V grupu sa stopom od 2,5% godišnje.

  • I grupa — 20% godišnje (nematerijalna imovina, patenti)
  • II grupa — 15% godišnje (računari, softver, vozila)
  • III grupa — 10% godišnje (mašine i oprema)
  • IV grupa — 5% godišnje (nameštaj, alati, instrumenti)
  • V grupa — 2,5% godišnje (zgrade, građevinski objekti, poslovni prostori)

Stopa od 2,5% odgovara korisnom veku od 40 godina za poslovni prostor. Primer: poslovni prostor vrednosti 20.000.000 dinara godišnje se amortizuje za 500.000 dinara koji se evidentiraju kao rashod i umanjuju poresku osnovicu.

Zemljište na kome se nalazi poslovni objekat se ne amortizuje. Pri kupovini poslovnog prostora zajedno s parcelom, vrednost treba razdvojiti: vrednost objekta ulazi u amortizaciju, vrednost zemljišta ostaje nepromenjena.

Metode amortizacije — linearna i degresivna

Za poslovni prostor (V grupa) u Srbiji se primenjuje isključivo linearna (proporcionalna) metoda amortizacije. To znači da se isti iznos evidentira kao rashod svake godine tokom celog korisnog veka sredstva.

Degresivna metoda (ubrzana amortizacija, gde se veći deo troška evidentira u prvim godinama) nije propisana za V grupu sredstava. Ona je dostupna za I do IV grupu, čime se podstiče brže obnavljanje opreme i tehnologije — ali ne i zgrada.

  • Linearna metoda: isti godišnji iznos kroz ceo vek (jedina za zgrade — V grupa)
  • Degresivna metoda: veći rashod u prvim godinama, manji kasnije (I–IV grupa)
  • Ubrzana amortizacija za poslovni prostor nije dozvoljena
  • Promena metode nije dozvoljena unutar veka trajanja sredstva

Amortizacija poslovnog prostora i porez na dobit

Za privredna društva koja plaćaju porez na dobit (stopa 15% u Srbiji), amortizacija poslovnog prostora smanjuje oporezivu dobit direktno. Svako privredno društvo koje poseduje poslovni prostor mora da ga uključi u evidenciju stalnih sredstava i primenjuje zakonske stope amortizacije.

Amortizacija po poreskim propisima može se razlikovati od računovodstvene amortizacije. U poreskom bilansu (PB-1 obrazac) privredno društvo iskljucuje razliku između računovodstvene i poreske amortizacije — uvek se primenjuju zakonski propisane stope za poreske svrhe, bez obzira na to kako je amortizacija evidentirana u finansijskom izveštaju.

Amortizacija poslovnog prostora za preduzetnike

Preduzetnici u Srbiji koji vode poslovne knjige (tzv. paušalci ne vode knjige) mogu evidentirati amortizaciju poslovnog prostora kao rashod koji umanjuje oporezivi prihod. Stope su iste kao za privredna društva — 2,5% za poslovne prostore.

Preduzetnik koji koristi sopstveni poslovni prostor (u svojoj imovini, a ne zakupljeni) može amortizovati samo onaj deo koji koristi za poslovnu delatnost. Ako se 60% prostora koristi za posao a 40% kao stambeni prostor, amortizuje se 60% vrednosti poslovnog dela.

Preduzetnici paušalci ne vode poslovne knjige i ne evidentiraju amortizaciju — njihov porez se određuje paušalno bez obzira na stvarne rashode. Amortizacija je relevantna samo za preduzetnike koji vode knjige (koji su se izjasnili za porez na stvarni prihod).

Početna vrednost za obračun amortizacije

Osnova za obračun amortizacije je nabavna vrednost poslovnog prostora, koja uključuje: kupovnu cenu, troškove prenosa (porez na prenos apsolutnih prava, notarski troškovi, provizija agencije ako je ugovorena), kao i troškove pripreme za upotrebu (adaptacija, instalacije, ugradnja opreme koja postaje sastavni deo prostora).

  • Kupovna cena poslovnog prostora
  • Porez na prenos apsolutnih prava (2,5% od tržišne vrednosti)
  • Notarski troškovi i takse
  • Troškovi adaptacije koji povećavaju vrednost sredstva
  • Ugradena oprema koja postaje sastavni deo nepokretnosti

Tekući popravci i održavanje (zamena sijalica, krečenje, manja popravka instalacija) se NE aktiviraju — oni se direktno evidentiraju kao rashod u godini nastanka. Samo investiciona ulaganja koja produžavaju vek ili poboljšavaju kapacitet prostora aktiviraju se i amortizuju.

Amortizacija ulaganja u zakupljeni poslovni prostor

Česta situacija: preduzetnik ili firma zakupljuju poslovni prostor i u njega ulažu sopstvena sredstva — adaptacija, rekonstrukcija, ugradnja klima uređaja, pregrade, instalacije. Ta ulaganja se aktiviraju u poslovnim knjigama zakupca kao posebno sredstvo pod nazivom 'investicije u tuđe nekretnine' i amortizuju se po zakonskim stopama.

Ako je ugovor o zakupu sklopljen na 5 godina, a amortizacioni vek ulaganja je 40 godina, zakupac ne može da ubrza amortizaciju samo zato što je zakup kraći. Primenjuju se zakonske stope. Kada zakup istekne, neamortizovani deo ulaganja evidentira se kao rashod po isteku ugovora.

Amortizacija nekretnine — opšti vodič

Česta pitanja o amortizaciji poslovnog prostora

Ne — stopa amortizacije je ista (2,5%) bez obzira na to da li je poslovni prostor kupljen ili izgrađen. Razlika je samo u osnovi: kod sopstvene izgradnje, osnova je ukupna cena izgradnje (materijal, radovi, projekat, priključci), a ne kupovna cena.

Pri prodaji poslovnog prostora, knjigodstvena vrednost (nabavna vrednost minus ukupna evidentirana amortizacija) se poredi s prodajnom cenom. Razlika je dobit ili gubitak od otuđenja stalnog sredstva. Ova dobit ulazi u poresku osnovicu i oporezuje se po stopi od 15%.

Računovodstvena revalorizacija (primenom MRS 16) je moguća, ali za poreske svrhe relevantne su isključivo zakonski propisane stope na nabavnu vrednost. Eventualni viškovi od revalorizacije u poreskom bilansu se isključuju — ne smanjuju poresku osnovicu.

U poreskoj prijavi za porez na dobit (Obrazac PDP), amortizacija se iskazuje u poreskom bilansu (PB-1) — u Aneksu uz PB-1 koji se odnosi na kapitalna dobra. Preduzetnici unose amortizaciju u KPO/KUF evidenciju i prikazuju je u poreskoj prijavi PPDG-1S.

Trebate računovođu ili poreskog savetnika? Pronađite stručnjaka na geofind.rs — besplatni oglasi.

Pronađite stručnjaka besplatno →

Trebate pomoć oko upisa u katastar?

Pogledajte cenovnik geodetskih usluga ili nas kontaktirajte za besplatnu konsultaciju.