Projekat izvedenog stanja (skraćeno PIS) je tehnička dokumentacija koja prikazuje objekat onakav kakav je stvarno sagrađen — a ne onakav kakav je bio projektovan. Razlika između projekta za građevinsku dozvolu i projekta izvedenog stanja nastaje kad god dođe do izmena tokom gradnje, što je u praksi gotovo pravilo.
Ovaj vodič objašnjava kada je projekat izvedenog stanja zakonski obavezan, ko ga može izraditi, šta mora sadržati, koliko košta i kako se koristi u postupcima legalizacije, tehničkog prijema objekta i uknjižbe. Poseban fokus je na legalizaciji objekata II i III kategorije, gde je PIS neophodan uslov.
Šta je projekat izvedenog stanja
Projekat izvedenog stanja je tehnički dokument koji opisuje i grafički prikazuje objekat u stanju u kakvom se nalazi posle izvođenja radova. Nastaje snimanjem stvarnog stanja objekta (arhitektonskim merenjem) i izradom projektne dokumentacije koja to stanje prikazuje.
- Šta prikazuje: osnove svih etaža, preseke, fasade, dispoziciju instalacija, specifikaciju primenjenih materijala — sve onako kako je stvarno izvedeno
- Čemu služi: dokazuje šta je stvarno izgrađeno nasuprot onome što je bilo planirano, neophodan je za legalizaciju, tehnički prijem i uknjižbu
- Ko ga izrađuje: ovlašćeni projektant (arhitekta ili građevinski inženjer s licencom IKS odgovarajuće struke) koji je izmeri objekat i izradi dokumentaciju
- Obim: zavisi od veličine i složenosti objekta; za porodičnu kuću od 150 m² tipično 20-50 strana
Važna razlika: projekat izvedenog stanja nije isto što i tehnička dokumentacija za legalizaciju objekata izgrađenih bez dozvole pre 2015. Za stare nelegalne objekte (I kategorija, pre 1968) postoji poseban, lakši postupak bez PIS-a. Projekat izvedenog stanja se primarno traži za legalizaciju i tehnički prijem novih objekata kod kojih su nastale izmene u odnosu na original.
Kada je projekat izvedenog stanja obavezan
Projekat izvedenog stanja nije uvek obavezan — ali postoje konkretni slučajevi kada zakon ili procedura zahtevaju da se izradi.
PIS pri legalizaciji objekata II i III kategorije
Zakon o ozakonjenju objekata (2015) i Zakon o planiranju i izgradnji definišu da su za legalizaciju objekata izgrađenih bez dozvole II kategorije (npr. manje stambene zgrade, poslovni objekti) i III kategorije (veće stambene zgrade) obavezan projekat izvedenog stanja.
- I kategorija (do 400 m², jednostavni objekti): projekat izvedenog stanja NIJE obavezan — dovoljna je tehničko-dokumentarna osnova
- II kategorija (401-5.000 m², složeniji objekti): projekat izvedenog stanja JE OBAVEZAN
- III kategorija (kompleksni objekti, visoke zgrade, javni objekti): projekat izvedenog stanja JE OBAVEZAN s revizijom
- Stari objekti izgrađeni pre 1968: poseban olakšani postupak, PIS tipično nije potreban
Projekat izvedenog stanja za legalizaciju mora biti izrađen od strane odgovornog projektanta s licencom IKS-a i mora biti usaglašen sa važećim tehničkim propisima. Ako postoje odstupanja od važećeg plana ili propisa, to može biti osnov za odbijanje legalizacije.
PIS pri tehničkom prijemu objekta
Tehnički prijem je formalni postupak kojim komisija proverava da li je objekat izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom i projektom. Ako je tokom gradnje došlo do izmena u odnosu na odobreni projekat, pri tehničkom prijemu mora biti priložen projekat izvedenog stanja.
- Manje izmene: promena materijala, premeštanje otvora — mogu biti obuhvaćene naknadnim promenama na projektu (tzv. revidovani projekat) bez izrade potpunog PIS-a
- Veće izmene: promena rasporeda prostorija, dodavanje ili ukidanje etaža, promena namene dela objekta — zahteva puni projekat izvedenog stanja
- Izmene u instalacijama: vodovod, kanalizacija, grejanje, elektroinstalacije — ako su izmenjene u odnosu na projekat, traži se PIS za odgovarajuće struke
PIS pri uknjižbi u katastar
Katastar nekretnina evidentira objekat na osnovu elaborata geodetskog snimanja. Ako postoje razlike između geodetskog snimka i odobrene dokumentacije, katastar može zahtevati projekat izvedenog stanja kao osnov za upis.
- Uknjižba po završetku gradnje (upotrebna dozvola): ako je dobijen tehnički prijem s PIS-om, taj isti PIS se koristi i za uknjižbu
- Uknjižba bespravnog objekta (legalizacija): PIS za II i III kategoriju je osnov za uknjižbu
- Promena etažnog plana u okviru etažiranja: ako su prostorije izmenjene u odnosu na raniji etažni plan, traži se PIS
Ko može izraditi projekat izvedenog stanja
Projekat izvedenog stanja mora biti izrađen od strane ovlašćenog projektanta koji ima licencu Inženjerske komore Srbije (IKS) odgovarajuće struke. Ovo je zakonski uslov — PIS koji je potpisao nepovlašćen projektant nije validan.
- Arhitekta s IKS licencom: za arhitektonski deo (osnove, preseci, fasade, dispozicija prostora)
- Građevinski inženjer s IKS licencom: za konstruktivni deo (nosive konstrukcije, temelji, međuspratne konstrukcije)
- Mašinski inženjer s licencom: za termotehničke instalacije (grejanje, ventilacija, klima)
- Elektro inženjer s licencom: za elektroinstalacije (jaka i slaba struja)
- Firma vs. preduzetnik: projekat može raditi i licencirani preduzetnik projektant i projektantska firma — oba su validna, proverite licencu
Za jednostavni PIS porodične kuće (arhitektonski deo), dovoljan je arhitekta s IKS licencom. Za objekte s posebnim instalacijama, potrebni su i odgovarajući specijalisti za instalacije. Uvek proverite licencu na sajtu iksrbije.rs pre angažovanja.
Šta mora sadržati projekat izvedenog stanja
Sadržaj PIS-a propisan je Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije. Svaki PIS mora sadržati sledeće.
- Naslovna strana: naziv projekta, kategorija objekta, podaci o investitoru, podaci o odgovornom projektantu s brojem IKS licence, datum izrade
- Izjava odgovornog projektanta: potpis i pečat, izjava da je PIS izrađen u skladu s propisima i da odgovara stvarnom stanju
- Situacioni plan: položaj objekta na parceli s merama, udaljenosti od granica parcele i susednih objekata
- Osnove svih etaža: arhitektonske osnove sa svim prostorijama, otvorima, dimenzijama i površinama
- Preseci i fasade: minimum 2 preseka (podužni i poprečni) i sve fasade
- Specifikacija prostorija: tabela svih prostorija s površinama i namenom
- Popis izmena: eksplicitna lista svega što se razlikuje od odobrenog projekta za građevinsku dozvolu
- Instalacioni deo: dispozicija instalacija ako su izmenjene u odnosu na projekat
Cena projekta izvedenog stanja
Cena PIS-a zavisi od veličine objekta, složenosti, tipa instalacija koje treba obuhvatiti i od toga da li projektant mora fizički da dolazi na merenje ili postoji dobra arhitektonska osnova.
- PIS za porodičnu kuću do 200 m² (samo arhitektonski deo): 30.000-80.000 RSD
- PIS za porodičnu kuću 200-400 m² (arhitektura + konstrukcija): 60.000-150.000 RSD
- PIS za stambenu zgradu (II kategorija, 500-2.000 m²): 150.000-500.000 RSD
- PIS za poslovni objekat s instalacijama: 100.000-400.000 RSD zavisno od veličine
- Revizija PIS-a (obavezna za III kategoriju): dodatnih 20-30% cene projektovanja
- Hitna izrada (u roku od 2-3 nedelje umesto 4-8): 30-50% skuplje
Cene su orijentacione za 2026. godinu. Projektanti koji rade legalizacije po sniženoj ceni nekad ne obuhvataju sve struke — proverite šta je uključeno. PIS koji nedostaje instalacije ili ne sadrži sve prostorije neće proći kontrolu pri tehničkom prijemu ili legalizaciji.
PIS vs. projekat za građevinsku dozvolu — ključne razlike
- Projekat za građevinsku dozvolu (PGD): prikazuje šta nameravate da sagradite — osnov za dozvolu; izrađuje se PRE gradnje
- Projekat izvedenog stanja (PIS): prikazuje šta je stvarno sagrađeno — osnov za tehnički prijem i uknjižbu; izrađuje se POSLE gradnje ili snimanjem postojećeg stanja
- Izmene: PIS obavezno sadrži popis svih razlika u odnosu na PGD i mora objasniti zašto su nastale
- Usklađenost s propisima: PIS mora biti usklađen s važećim tehničkim propisima u trenutku izrade, što može biti teže ako su propisi promenjeni od vremena gradnje
- Revizija: PGD za složenije objekte mora biti revidovan pre ishođenja dozvole; PIS za III kategoriju mora biti revidovan pre tehničkog prijema
Česta pitanja o projektu izvedenog stanja
Izvođač radova NIJE ovlašćen da izrađuje PIS — to može samo licencirani projektant (arhitekta ili inženjer s IKS licencom). Izvođač može da napravi radionička dokumentacija za konkretne radove, ali formalni PIS mora biti potpisan od ovlašćenog projektanta. Ako vam je izvođač ponudio da izradi PIS bez licence, to je zakonski nevalidno i ne može se koristiti u zvaničnim postupcima.
Za standardnu porodičnu kuću, izrada traje 2-4 nedelje: 2-3 dana merenja, 1-2 nedelje izrade dokumentacije, 2-3 dana finalizacije i potpisivanja. Za veće objekte (II i III kategorija) rok je 4-10 nedelja. Ako je potrebna revizija, to dodaje još 2-4 nedelje. Faktori koji produžavaju rok: loša ili nepostojeća arhitektonska osnova, neusklađenost vlasnika za terminom merenja, kompleksne instalacije.
Ne — PIS je neophodan uslov za legalizaciju II i III kategorije, ali ne garantuje odobrenje. Legalizacija može biti odbijena ako objekat ne ispunjava urbanističke uslove (premašuje KZ ili KI, udaljenost od granice manja od propisane) ili ako se nalazi u zoni u kojoj gradnja nije dozvoljena. PIS prikazuje stvarno stanje — a organi odlučuju da li to stanje ispunjava uslove za legalizaciju.
Legalizacija objektaPlanirate gradnju ili tražite parcelu? Pregledajte ponude na geofind.rs — besplatno.
Pretrazite oglase nekretnina →Trebate pomoć oko upisa u katastar?
Pogledajte cenovnik geodetskih usluga ili nas kontaktirajte za besplatnu konsultaciju.